Naš šef Vladinih poslova, Zoltan Kesz, obavio je intervju s kandidatom za Europski parlament iz njemačke Slobodne demokratske stranke. Rasprava je imala za cilj steći uvid u njihova stajališta o budućnosti Europe, pristupe koje predlažu za suočavanje s trenutnim izazovima i njihov stav o ključnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“Kada je riječ o ključnim izazovima vanjske i sigurnosne politike kao što je potpora Ukrajini i Izraelu, Europska unija ne govori jednoglasno. Demokracija i vladavina prava pod sve su većim pritiskom diljem Europe. Radikalne stranke široko su zastupljene u nacionalnim parlamentima iu nekim su slučajevima u porastu. Građani u EU opterećeni su privremeno visokom inflacijom, a javni proračuni višim kamatama i sve većim rashodima. Srednja poduzeća i industrija bore se s prekinutim opskrbnim lancima, rastućim cijenama sirovina i ukorijenjenim nedostatkom kvalificiranih radnika – također zbog demografskih razloga. Opskrba energijom u Europskoj uniji je poput patchwork jorgana i stoga nije otporna na krize niti učinkovita. Kada je riječ o vrhunskim tehnologijama koje su nužne za brzo prevladavanje kriza i za suverenu i budućnost okrenutu EU, Europa zaostaje u međunarodnoj konkurenciji. Osim ovih nacionalnih i europskih izazova, postoje i globalni: borba protiv neregularnih migracija i krijumčarskih skupina, borba protiv globalnog zatopljenja, sustavno natjecanje s autokracijama i diktaturama te obrana od kibernetičkih napada.”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću?

“Prvo: Europa mora postati jednostavnija. Za nas to također uključuje jačanje načela supsidijarnosti. Ljudi EU ne bi trebali povezivati s pretjeranom regulacijom ili zabranama, već s jednostavnim, brzim i razumljivim rješenjima za probleme našeg vremena.
Drugo: Europa mora postati jača. Građani moraju biti uvjereni da su europske granice sigurne, da su ilegalne migracije strogo spriječene, da su ljudi koji moraju napustiti zemlju brzo vraćeni u domovinu, da se vladavina prava dosljedno provodi posvuda u Europi i da je moćna europska vojska tu da zaštiti ljude i ljudi u slučaju vojne opasnosti europski interesi spremni za akciju.
Treće: Europa mora postati tržišna ekonomija. Naša gospodarska snaga odlučujući je faktor u sustavnom natjecanju s drugim regijama svijeta.“

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira?

“Želim učiniti EU žarišnom točkom za umjetnu inteligenciju koja služi životnim šansama ljudi umjesto da ih obespravljuje. Zato odbijam i želje za nadzorom i fantazije o pretjeranoj regulaciji. Zalažem se za nebirokratsku i praktičnu provedbu europske uredbe o umjetnoj inteligenciji koja omogućuje inovacije i štiti građanska prava. Zalažem se za načelo poštene upotrebe temeljeno na američkom modelu za podatke o obuci umjetne inteligencije. Želim ojačati konkurentnost europskog AI gospodarstva i omogućiti moderne modele monetizacije za nositelje prava. Također želim iskoristiti mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija (AI) u obrazovanju. AI aplikacije mogu podržati individualno učenje učenika kroz materijale za učenje po mjeri. AI također nudi priliku da se rasterete učitelji. Učenike treba naučiti kako kompetentno koristiti umjetnu inteligenciju što je ranije moguće kako bi ih pripremili za radni svijet koji je pod sve većim utjecajem umjetne inteligencije.”

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

“EU bi imala koristi od gospodarskog rasta, razmjene tehnologija i inovacija između ugovornih strana te ojačanih diplomatskih odnosa. Potrošači bi također imali koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini budući da trgovinski sporazumi proširuju izbor proizvoda i usluga za potrošače i smanjuju potrošačke cijene uklanjanjem ili smanjenjem carina i trgovinskih prepreka. Rast trgovine također može stvoriti radna mjesta u izvozno orijentiranim industrijama poput Njemačke.“

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Što je idealno rješenje, u vašem
mišljenje?

“Idealno rješenje je sama diversifikacija. Njemački solo napor protiv interesa naših europskih partnera u Sjevernom toku 1 i 2 bio je ozbiljna pogreška. Naš odgovor je zajednička vanjska energetska politika koja stvara energetska partnerstva s pouzdanim zemljama. Nuklearna fuzija nudi potencijal za proizvodnju energije na klimatski neutralan i siguran način u budućnosti. Želim stvoriti pravni okvir za nuklearnu fuziju pogodan za inovacije izvan nuklearnog zakona koji uzima u obzir manje rizike ove tehnologije. Vodik i sintetička goriva nude velike mogućnosti kao budući uređaji za pohranu energije. Alternativna goriva, poput e-goriva, trebala bi biti dopuštena i kao čisto gorivo i kao dodatak. Motori s izgaranjem sami po sebi nisu štetni za klimu, već njihov rad na fosilna goriva. Kako bismo flotu od preko jedne milijarde vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem diljem svijeta učinili klimatski prihvatljivijom, oslanjamo se na zamjenu fosilnih goriva sintetičkim gorivima i na predanost motorima s unutarnjim izgaranjem kao dijelu mobilnosti ljudi. Želimo učiniti motore s unutarnjim izgaranjem prihvatljivima za klimu, a ne ih zabraniti. U isto vrijeme želim ubrzati širenje infrastrukture i obnovljivih izvora energije. Nadalje, treba proširiti elektroenergetsku mrežu između država članica i stvoriti europsko unutarnje energetsko tržište.”

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Kao liberal mogu lako odgovoriti na ovo pitanje: želimo da Europa postane globalno središte za revolucionarne inovacije i vrhunske tehnologije. Inovacija povećava učinkovitost i fleksibilnost, promiče konkurenciju, osigurava kreativnost i dinamiku, dovodi do nižih troškova za tvrtke i izbjegava nepotrebnu birokraciju.”