Naš voditelj vladinih poslova, Zoltan Kesz, intervjuirao je kandidata Liberalne inicijative za Europski parlament. Razgovor je nastojao razumjeti njihove perspektive o budućnosti Europe, strategije koje preporučuju za rješavanje sadašnjih problema i njihov stav o važnim političkim pitanjima.

 Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“Naš glavni cilj trebao bi biti podržati europske vrijednosti demokracije, slobode, sigurnosti, socijalne zaštite i održivosti, sada iu budućnosti, za Europljane.

Suočeni smo s trenutnim krizama, kao što su rat Rusije protiv Ukrajine. Čvrsto stojimo uz ukrajinski narod. Osim toga, suočavamo se sa strateškim izazovima, uključujući potrebu da izbjegnemo ovisnost o tiranskim režimima energije, hrane i tehnologije. U tu svrhu, zalažemo se za diverzifikaciju dobavljača kroz slobodna tržišta, međunarodnu trgovinu i razvojnu suradnju.

Međutim, najznačajniji izazovi s kojima se suočavamo možda su manje očiti. The kriza troškova života mogao bi se intenzivirati, osobito jer treba otplatiti planove oporavka, što bi moglo potaknuti veći populizam. Demografski trendovi može ozbiljno utjecati na naša gospodarstva i države blagostanja. Štoviše, gubimo konkurentnost na globalnim tržištima, smanjujući našu sposobnost stvaranja resursa i rješenja za druge hitne probleme, kao što su tehnološka i energetska tranzicija.

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću?

Čvrsto vjerujemo da bi Europa trebala vode svijet u inovacijama. Da bismo to postigli, moramo smanjiti birokraciju, dovršiti zajedničko tržište i otključati kreativni potencijal 450 milijuna Europljana. Ova vizija nadilazi gospodarski rast; radi se o osiguravanju snažnih društvenih sustava i stvaranju održivijeg kontinenta. Riječ je o kultiviranju društvo s mogućnostima i prilikama za sve.“

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira?

“Prepoznajemo ogroman potencijal umjetne inteligencije, zajedno s rizicima njezine zlouporabe za narušavanje naših sloboda i prava kao pojedinaca i građana demokratskih, slobodnih tržišnih, otvorenih društava. Dok prihvaćamo promjene, ne smijemo uvoditi distopije u kojima su ljudi obespravljeni. I ne bismo trebali imati uobraženosti da mikroupravljamo napretkom. Regulativa bi trebala čvrsto štititi slobode i prava, uspostaviti etičke granice, razjasniti poštena pravila angažmana, a opet ostati dovoljno fleksibilna da omogući cvjetanje inovacija.“

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

“Slobodna trgovina ključna je za poboljšanje kvalitete života svih. Slobodna trgovina podrazumijeva uzajamno korisnu gospodarsku međuovisnost, poticanje suradnje i razvoja te ujedinjenje naroda i nacija u miru — slobodna trgovina koristi svim stranama. Europa ima velike koristi od proizvodnje dobara i usluga koje druge regije željno razmjenjuju za vlastitu proizvodnju, čime se potiče globalna gospodarska proizvodnja, stvaraju novi resursi i stvaraju prilike za ljude.

Sporazumi o slobodnoj trgovini su sami po sebi politički. Neki su se jako priklonili "upravljanoj trgovini", pristupu koji mi ne podržavamo. Sporazumi o slobodnoj trgovini trebali bi dati prioritet uklanjanju prepreka međunarodnoj trgovini i omogućiti ljudima da dobro iskoriste svoju ekonomsku slobodu.“

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Koje je, po vama, idealno rješenje?

“Diverzifikacija izvora energije nije samo tehnička nužnost, ona je i geopolitički imperativ. Jednostavno ne možemo biti taoci režima koji su otvoreno neprijateljski raspoloženi prema načelima liberalne demokracije. Zalažemo se za niže poreze na energiju, načelo tehnološke neutralnosti u pristupu države proizvodnji energije, povezaniju europsku energetsku mrežu, konkurentno zajedničko tržište temeljeno na otvorenoj slobodnoj tržišnoj utakmici.“

 Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Vjerujemo da su inovacije put do konkurentnije Europe, potičući veći prosperitet, mogućnosti i poboljšanu kvalitetu života. Kao nepokolebljivi zagovornici slobodnog tržišta, shvaćamo da nedostatak pravila može dovesti do tragedije zajedničkog dobra. Regulativa bi trebala štititi slobode, prava i legitimne društvene brige – rješavajući negativne eksternalije poput onečišćenja – istovremeno dopuštajući konkurentnim inovacijama na otvorenom tržištu da napreduju. Trebao bi osigurati brzu, čvrstu i poštenu presudu kada se prijeđu granice. Podržavamo razumnu regulaciju - ne birokraciju, osnaživanje sitnih ovlasti, dirižizam velikih razmjera ili ometanje napretka. Zamišljamo društvo u kojem pojedinci ne trebaju dopuštenje da mirno i produktivno slijede svoju životnu svrhu. Stoga vjerujemo da je politička moć dužna pojednostaviti živote ljudi.“

Što brine vaše birače u vezi s Europskom unijom?

“Portugalci su prvenstveno zabrinuti za nacionalna pitanja kao što su troškovi života, stanovanja i zdravstvene zaštite, često projicirajući te brige na Europsku uniju. O pitanjima bližim nadležnostima EU-a, kao što su reakcija na rat u Ukrajini, održivost i razvojni fondovi, mišljenja se razlikuju. Neke portugalske frakcije zagovaraju populističke mjere, poput uplitanja u rad ECB-a, provedbe opsežnih programa socijalne skrbi diljem Europe i usvajanja strogih politika prema migrantima. Nasuprot tome, liberalni birači daju prioritet smanjenju europske birokracije (pojačanoj domaćim pozlaćivanjem), preispitivanju fondova radi poticanja reformi i ekonomske autonomije, a ne ovisnosti, te jačanju globalne konkurentnosti Europe.“

Mislite li da je mudro primiti više zemalja u Uniju?

“Vjerujemo da je etička obveza Europske unije poželjeti dobrodošlicu zemljama koje su uspjele ispuniti zahtjeve za uspon – posebice poštivanje ljudskih prava, demokratskih institucija, slobodnih tržišta – i žele nastaviti tim putem.“

Naš menadžer za vladine poslove, Zoltan Kesz, nedavno je intervjuirao kandidata za zastupnika u Europskom parlamentu iz Kršćansko-demokratske unije Njemačke kako bi razumio njihovu perspektivu o budućnosti Europe, strategije koje preporučuju za rješavanje sadašnjih izazova i njihova mišljenja o ključnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“Najveći izazovi uključuju sljedeće: 

(1) Postignite konsenzus o reformi EU-a kako biste je uspostavili kao snažnu europsku svjetsku silu u odnosu na druge globalne sile sa stvarnom obrambenom i sigurnosnom unijom (vidi (2) u nastavku) i kao još snažnije konkurentno i inovativno tržišno gospodarstvo potaknuti stvarnim interesom EU-a, a ne nacionalnim interesima 

(2) Značajno ojačati europski obrambeni, sigurnosni i vojni kapacitet za zaštitu svih građana EU-a 

(3) Veliki broj izbjeglica pristiže u EU  

(4) Prijetnja demokraciji od strane ekstremističkih stranaka i pokreta u EU (5) Kibernetički napadi  

(6) Nedostatak kvalificirane radne snage 

(7) Demografski razvoj u EU  

(8) Klimatske promjene 

(9) Birokracija 

(10) Lažne vijesti 

(11) Nejednakost ljudi unutar EU ali i globalno 

(12) Smanjena međunarodna suradnja u kombinaciji s povećanim nacionalizmom.”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću? 

“a. EU je uspostavljena kao snažna europska svjetska sila koju druge globalne sile poštuju kao primarnog predstavnika Europe 

EU je uspostavljena kao jaka Europska svjetska sila koja predstavlja jedan glas svojih država članica u odnosu na Rusiju, Kinu, SAD, Tursku i druge svjetske sile. U tu je svrhu važno uspostaviti pravu europsku obrambenu i sigurnosnu uniju. Nadalje zahtijeva da se odluke EU-a o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici donose kvalificiranom većinom – umjesto jednoglasno, vojne sposobnosti država članica EU-a znatno su ojačane, a EU ima povjerenika za obranu. 

EU uspostavlja svoje vlastitu digitalnu infrastrukturu te osigurava pristup EU-a sigurnim, pristupačnim i održivim opskrba kritičnim sirovinama, čipovima i baterijama uz smanjenu ovisnost o trećim zemljama (tj. zemljama izvan EU).  

Da bi je druge globalne sile poštovale, EU je a snažno, konkurentno ekonomsko tržište s atraktivnim uvjetima za industriju, tvrtke, start-upove, znanost i investitore te s a klima inovacija, modernizacije i digitalizacije, temeljena na konceptu socijalnog tržišnog gospodarstva, i znatno smanjena birokracija. 

EU je uzor u cijelom svijetu učinkovito postizanje ciljeva zaštite klime, temeljen na tehnološkim inovacijama i konceptu socijalnog tržišnog gospodarstva. 

EU učinkovito štiti svoje granice sa snažnim mandatom tijela EU Frontexa i doprinosima svih 27 država članica, te definira i učinkovito provodi zajedničke migracijske politike  poštujući ljudska prava i na temelju vlastitih interesa i potreba. 

b. Značajno ojačani demokratski elementi u EU 

Ruku pod ruku s uspostavom EU kao europske svjetske sile (vidi a. gore), 'unutarnja demokratizacija' EU je značajno ojačana. To posebice uključuje snažniju ulogu Europskog parlamenta u imenovanju komisije, uključujući njezina predsjednika, veću zakonodavnu ovlast suodlučivanja i potpuno pravo na pravnu inicijativu. Osim toga, smanjuje se broj članova povjerenstva (npr. 15 povjerenika). Njih više ne bi trebale predlagati nacionalne vlade, već bi ih trebao imenovati imenovani predsjednik Komisije, a zatim odobriti i Vijeće i Parlament.

Kako bi se njegovala politika EU-a u istinskom interesu EU-a, izborni sustav za Europski parlament dopunjen je elementima transnacionalnih stranačkih lista. Na izborima za Europski parlament za deset godina izborna kampanja kandidata za Europski parlament vodi se (djelomično) kao prekogranična kampanja na razini cijele EU koja uključuje sve građane EU, a ne fokusira se samo na državu članicu kojoj kandidat pripada. U tu bi svrhu suvremena uporaba digitalizacije i modernih prevoditeljskih alata koje EU osigurava svim kandidatima trebala biti dio potpore EU-a takvoj izbornoj kampanji u cijeloj EU. 

Ove tri točke kao dio reforme EU-a u sljedećem EU konventu podržat će da se odluke EU-a donose srednjoročno u pravom duhu EU-a, vidi točku c. ispod. 

c. Politika EU-a u usklađenim/integriranim područjima vođena je istinskim interesima EU-a, a ne nacionalnim interesima 

Odluke EU-a u područjima koja su usklađena/integrirana donose se u duhu a pravi interes EU nego da bude kompromis nacionalnih interesa. 

Građani EU žive prema “europski način života“. Središnje vrijednosti uključuju ljudsko dostojanstvo, mir i slobodu, demokraciju, ljudska prava, jednakost, vladavinu prava te društvenu i ekološku odgovornost. 

Tamo su EU sveučilišta u područjima koja je 'harmonizirao' EU, kao što je nadzor banaka ESB-a, monetarna politika ESB-a, sanacija kreditnih institucija, pravo tržišnog natjecanja te suzbijanje pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma. Obrazovni sustav i dalje ostaje nadležnost država članica. 

70 % građana EU tečno govori najmanje 2 jezika EU, a 50%, iposluju 3 jezika EU. To je cilj svih građana EU-a bez obzira na njihov stupanj obrazovanja i žive li u velikim gradovima ili na selu. 

d. Jasnija raspodjela zadataka između EU i nacionalne razine radi jasnoće 

Područja od nadležnosti EU u odnosu na države članice su jasnije definirane radi transparentnosti za građane EU-a i donositelje odluka s ciljem osiguravanja zajedničkog razumijevanja i povjerenja svih građana EU-a kao i država članica EU-a. 

Važno je da se EU poštuje nacionalne posebnosti, tradiciju i obilježja država članica, poput vjerskih praznika i regionalnih proizvoda. U tu svrhu Europski odbor regija treba ojačati u sljedećoj reformi EU-a. 

Osim toga, načelo supsidijarnosti treba promatrati, tj. mora postojati jasna korist i dodana vrijednost za građane EU-a ako EU, a ne države članice poduzmu mjere, na primjer zbog opsega i učinaka predložene radnje.“

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira? 

“AI nudi velike mogućnosti kao što su povećanje učinkovitosti, dosljednost u rezultatima i zamjena ručnog rada radne snage, posebice u vremenima nedostatka kvalificirane radne snage na svim razinama. Ono što je važno je pobrinuti se da ljudska bića, odnosno ljudi, donose ključne odluke i pomno pratiti razvoj i korištenje AI.  

Podržavam ograničenu regulaciju umjetne inteligencije ako se utvrde konkretni rizici (npr. kršenja ljudskih prava). U suprotnom, razvoj i korištenje umjetne inteligencije trebalo bi prepustiti korisnicima kako bi se omogućila inovacija i natjecanje bez pretjeranog opterećivanja birokracije. Molimo pogledajte i moj odgovor u 6.“

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

“U 2023. EU-27 izvezlo je robu u vrijednosti od oko 2,55 trilijuna eura. Sporazumi o slobodnoj trgovini smanjuju i uklanjaju carine i pomažu u rješavanju prepreka iza granica koje bi inače ometale protok robe i usluga. Potiče strana ulaganja, promiče regionalnu ekonomiju i integraciju te gradi zajedničke pristupe među partnerima u sporazumu o slobodnoj trgovini. Generalno govoreći, vjerujem u to Sporazumi o slobodnoj trgovini podržavaju gospodarstvo i bogatstvo uključenih zemalja i koriste potrošačima. 

Osim toga, sporazumi o slobodnoj trgovini također mogu biti alat za poticanje tekućih domaćih reformi, liberalizacije trgovine i zaštite klime te za poticanje ljudska prava u zemljama potpisnicama FTA.“

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Koje je, po vama, idealno rješenje? 

“Po mom mišljenju, cilj energetske politike trebao bi biti (i) osigurati pouzdanu i pristupačnu energiju za ljude i industriju, (ii) podržati EU kao snažno gospodarsko tržište s atraktivnim uvjetima za industriju, novoosnovana poduzeća i druge ulagače te (iii) postići klimatsku neutralnost unutar EU do 2050. 

Što je više moguće, obnovljivi izvori energije trebali bi se povećati i trebali bi igrati važnu ulogu. No, s obzirom da energija sunca i vjetra – koja čini cca. 75 posto obnovljive energije u Njemačka – ovise o prirodi i čimbenicima koji se ne mogu kontrolirati, postoji potreba biti dovoljne druge vrste za opskrbu energijom u fazama sa slabim suncem i vjetrom (mješavina energije).  

Prvo, kako bi se omogućio tako širok energetski miks, s obzirom na to da trenutno ne postoji rješenje, mislim da je ključno omogućiti korištenje i istraživanje u odnosu na sve dostupne tehnologije, uključujući fotonaponsku energiju, energiju vjetra, geotermalnu energiju, hidroenergiju, tekućinu i čvrstu biomasu kao i nuklearnu energiju i inovativne nuklearne tehnologije poput nuklearne fuzije. Konkretno, mislim da bi se zabrana motora s unutarnjim izgaranjem (Verbrennermotor) na razini EU-a trebala ponovno razmotriti i povući, posebice kako bi se omogućila uporaba e-goriva, s obzirom na uspješne pilot studije u tom pogledu. 

Drugo, u sljedeće 2-3 godine za EU je važno uspostaviti punopravnu energetsku uniju unutar EU. To zahtijeva blisku suradnju između država članica kako bi se proširila prekogranična infrastruktura i mreža cjevovoda za transport energije, npr. vodika, te uspostavilo više energetskih partnerstava s pouzdanim partnerima. Osim toga, u određenim je područjima korisno imati mogućnost korištenja više od samo jednog oblika energije kako bi se mogli prilagoditi kretanjima na tržištu, primjerice u kućanstvima s fotonaponskim i toplinskim pumpama ili u hibridnim automobilima, ovisno o tome je li to je razumno u smislu troškova i ovisno o budućem tehnološkom razvoju.“

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Više volim a kombinacija regulacije i inovacije, ovisno o području o kojem se radi.  

Uredba može biti korisna ako se (i) utvrde konkretni rizici ili problemi ili (ii) u kontekstu EU-a, ako postoji potreba za uspostavljanjem osnovnog zajedničkog razumijevanja država članica EU-a kako bi se osiguralo povjerenje, izbjegli nesporazumi i podržala razina igralište. 

Generalno govoreći, država nije bolji gospodar. Više vjerujem u stručnost industrije i privatnog sektora. Stoga, osim ako ne postoji dobar razlog koji opravdava reguliranje područja, vjerujem da su načela visoke razine u regulaciji, ako su uopće potrebna, dovoljna da ostave više prostora za inovacije i kreativnost industrije, znanosti i novoosnovanih poduzeća, što mislim da daje bolje rezultate. Osim toga, potrebno je izbjegavati nepotrebnu birokraciju. “

Što brine vaše birače u vezi s Europskom unijom? 

“Ključni problemi uključuju sljedeće: 

• EU ide predaleko u nacionalne nadležnosti bez dovoljnog uzimanja u obzir nacionalnih posebnosti i povijesnog razvoja. 

• Donošenje odluka u EU je sporo i nije uvijek učinkovito. 

• Nedostatak proporcionalnosti i previše birokracije u regulativi EU. 

• Nedostatak usklađenosti i provedbe vladavine prava u nekim državama članicama. • Čini se da je bogatstvo po kućanstvu u nekim zemljama EU-a koje značajno pridonose proračunu EU-a niže nego u nekim drugim zemljama EU-a koje imaju značajne koristi od proračuna EU-a i EU-a programa. Neki ljudi ovu situaciju doživljavaju nepravednom. 

• Ne poštuju sve države članice pakt o stabilnosti i rastu, a da Komisija nije poduzela dovoljno koraka da to osigura.”

Mislite li da je mudro primiti više zemalja u Uniju?

“Mislim da je mudar politički i strateški cilj da se zemlje Balkana pridruže EU, s obzirom na njen geografski položaj. Ipak, po mom mišljenju, prije nego što zemlje mogu pristupiti EU-u, moraju biti ispunjena sljedeća dva osnovna uvjeta: 

a. The zemlja u potpunosti ispunjava kriterije za ulazak u EU. 

b. The EU treba reformirati prije pristupanja novih članica EU. Inače, s trenutnim institucionalnim ustrojem, ako se više zemalja pridruži, današnje složeno donošenje odluka postaje još kompliciranije, s rizikom smanjene sposobnosti djelovanja EU-a. 

Oba kriterija vrijede i za zemlje zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju.“

Naš voditelj vladinih poslova, Zoltan Kesz, intervjuirao je kandidata iz švedske stranke Pirate za Europski parlament. Razgovor je nastojao razumjeti njihove perspektive o budućnosti Europe, strategije koje preporučuju za rješavanje sadašnjih problema i njihov stav o važnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“Najveće pitanje s kojim se EU suočava je kako vladavinu prava i ljudska prava dovode u pitanje određene države članice, kao i sama komisija EU-a, u pitanjima kao što je kontrola chata.

Proliferacija neliberalnih policijskih država u Europi rezultat je kontinuiranog širenja masovnog nadzora, borba protiv koje je moj glavni politički fokus. Prva stvar koju treba prepoznati jest da više ne postoji razlika između državnog i korporativnog masovnog nadzora; Državni nadzor prvenstveno se provodi kroz stražnja vrata koja omogućuju pristup podacima koje prikupljaju tvrtke.

Te korporacije zauzvrat osiguravaju svoje kontinuirano pravo na iskorištavanje podataka potrošača putem regulatornog hvatanja i lobiranja kao što je bilješka o politici „Podaci i privatnost potrošača” Centra za izbor potrošača, dokument koji bi se činio uvjerljivim samo onim zakonodavcima bez iskustva u tehnologiji .”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću?

„Moja je vizija zdrave Europe koja nastavlja raditi ono što čini najbolje, kao što je zaštita građanskih prava, a posebno prava potrošača, i prednosti koje donosi, ne samo veća individualna sloboda, već i dugoročni prosperitet cijele unija.

Sjajan primjer kako promicati tržišno natjecanje na način koji štiti inovacije je provedba mandata zajedničkih punjača EU-a, gdje je tijelo za industrijske standarde imenovano za donošenje odluke o specifičnom konektoru i dobilo je mandat za promjenu tog standarda u budućnost. To sprječava vezanost potrošača, a istovremeno omogućuje buduće inovacije.

Funkcionalno tržište oslanja se na istinski informiranog potrošača koji bira između više smisleno različitih proizvoda ili usluga koji su u istinskoj konkurenciji jedni drugima. Sva regulacija tržišta trebala bi težiti jačanju ovih temeljnih uvjeta.”

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira?

“Mislim da treba biti oprezan u reguliranju generativne umjetne inteligencije na takav način da bi se povećale prepreke za ulazak u ovaj novi prostor, gdje je zdravo tržište s mnogo jakih konkurenata vitalno. Propisi o tome kako se generativna umjetna inteligencija može koristiti i kako se njezini proizvodi šire po mom su mišljenju nepotrebni. Dezinformacije, krivotvorene slike i slično nisu novi problemi, možemo koristiti alate koje već imamo za borbu protiv tih bolesti.

Mislim da su prikladni propisi oni koji smanjuju prepreke ulasku, a istovremeno ograničavaju antikonkurentsko ponašanje i vladaju u tvrtkama koje se približavaju monopolnom statusu. Primjeri toga bili bi propisi koji promiču modele otvorenog koda, koji se mogu izvoditi na hardveru potrošačke razine, umjesto vlasničkih rješenja u oblaku.

Stavljajući po strani generativnu umjetnu inteligenciju, postoje i druge vrste, poput sustava koji se koriste u službi masovnog nadzora. Budući da su osjetljivi na nove vrste zlouporabe od strane vlada, kao i drugih moćnih entiteta, trebalo bi ih regulirati. Mislim da je novousvojeni zakon o umjetnoj inteligenciji korak u pravom smjeru, ali izuzeci za tijela za provođenje zakona i migracije veliko su razočaranje i dopuštaju distopijske razine automatiziranog državnog prekoračenja. Također sam skeptičan prema tome kako se zakon nada da će se pružatelji visokorizičnih sustava jednostavno sami klasificirati kao takvi. Poštivanje prava pojedinca ne bi trebalo biti opt-in.”

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

“Kroz jednostavno načelo konkurentske prednosti. Ako se, primjerice, proizvodnja nekog proizvoda oslanja na ekonomiju razmjera kako bi bila konkurentna, možda domaće tržište EU može podržati samo jednu takvu tvrtku. To bi dovelo do monopolizacije tržišta, osim ako tada ne bismo mogli proširiti tržište koje će dijeliti EU i druga prijateljska gospodarstva. Glavna svrha sporazuma o slobodnoj trgovini trebala bi biti jedna stvar koju su pokazali da zapravo mogu postići: povećanje prosperiteta uključenih strana.

Nisam, međutim, naivan s obzirom na rizike koje bi sporazumi o slobodnoj trgovini mogli stvoriti pretjeranim oslanjanjem na uvoz iz zemalja koje bi se mogle pokazati manje prijateljskim nego što se isprva mislilo. Kako bismo imali maksimalnu korist od sporazuma o slobodnoj trgovini, trebali bismo težiti tome da EU bude samodostatna, ako to bude potrebno, kao nuspojava, to bi značilo i domaće konkurente na ključnim tržištima, osiguravajući da europski potrošači uvijek imaju izbor dobavljača za bilo koju robu ili uslugu koju žele kupiti.

Osim toga, ne smijemo dopustiti da sporazumi o slobodnoj trgovini potkopaju naše zakonodavstvo u područjima u kojima smo već vodeći u svijetu, ili da nas prisile na uvoz loših zakona kao što su zahtjevi intelektualnog vlasništva slični ACTA-i u predloženom TTIP-u. Umjesto toga, dobro napravljeni sporazumi o slobodnoj trgovini omogućuju standardima EU-a da zaštite čak i one koji žive izvan zemalja članica.”

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Koje je, po vama, idealno rješenje?

“Opskrba energijom uvelike ovisi o geografskim i ekonomskim čimbenicima. Moja domovina, Švedska, ima vrlo povoljnu geografiju koja omogućuje proizvodnju velikih količina hidroelektrične energije. Nema svaka zemlja, zbog čega mislim da bi jedina potrebna inicijativa za javnu potrošnju trebala biti nastavak razvoja energetske mreže EU-a kako bismo omogućili onima od nas koji smo blagoslovljeni zemljopisom da drugima opskrbimo zelenu energiju. Takvo proširenje elektroenergetske infrastrukture također bi omogućilo veći udio povremene zelene energije za bilo koju zemlju, budući da bi se svaki višak mogao prodati na jedinstvenom europskom tržištu, koje će zbog svoje veličine biti prirodno manje sklono velikim fluktuacijama cijena.

Čak i s integriranijom mrežom, i dalje bismo imali potrebu za baznom snagom opterećenja, i iako mislim da bi se puno moglo postići cijenama po satu i takozvanim "pametnim mrežama", kao i širenjem crpne hidroelektrane, mi bismo vjerojatno još treba puno nuklearne energije. Nuklearna energija je jedina (uglavnom) geografski neovisna energija bez ugljika koja se može dispečirati, ali budući da je povijesno zahtijevala velike državne subvencije da bi ostala konkurentna, minimiziranje tih subvencija općenito je poželjno, ali može dovesti do pada upotrebe nuklearne energije, što je prihvatljivo samo dok ne dovodi do povećanja korištenja fosilnih goriva.

Ono što je važno, također očajnički trebamo smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima, a vjerujem da je najučinkovitiji način da to učinimo korištenjem tržišnih sila u nametanju financijskog troška za negativne vanjske učinke koje emisije čine. U drugim zemljama to bi se moglo postići porezom na ugljik, ali EU koristi sustav ograničenja i trgovine. O kompromisima pristupa može se raspravljati negdje drugdje, ali u našem trenutnom sustavu, ono što bi bilo potrebno je daljnje ograničenje dodjele ugljičnih kredita, kako bi se kompenzirale emisije uzrokovane neučinkovitim cijenama tijekom 2010-ih.”

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“To je čudno pitanje. Inovacija, naravno. Svi očito misle da podržavaju inovacije i da je propis koji oni podržavaju nužan, dok je tuđi prijedlog propisa prekoračenje vlasti.

Na primjer, čini se da se Consumer Choice Center želi smatrati snažnim antiregulatorom, ali vi također podržavate vladu koja svake godine daje monopolna prava milijunima tvrtki u obliku 
intelektualno vlasništvo. Patenti i autorska prava su, po mom mišljenju, propisi koji nameću najveće prepreke inovacijama i oni ostaju uglavnom neupitni. Ti su koncepti osmišljeni prije više stotina godina, primjenjivani znatno kraće, a od tada, unatoč tempu tehnologije i kulture koji se ubrzava redom veličina, njihov doseg i duljina trajanja narasli su do smiješnih razmjera.

To naravno uključuje nerazmjerne mjere provedbe poput onih u Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, koje stavljaju po strani prava građana i potrošača u korist rent-seekinga velikih korporativnih nositelja prava.

Vaša suradnja s ECR, “Potrošački argument za intelektualno vlasništvo”, bizaran je propagandni trik koji odaje da kada su interesi potrošača i velikih tvrtki u sukobu, vi više ne stojite na njihovoj strani 
s potrošačem.”

Što brine vaše birače u vezi s Europskom unijom?

“Mislim da je mnogima EU zbunjujuća i neprozirna, što se meni čini uglavnom problemom kompetentnog medijskog izvještavanja. Nadam se da ću nastaviti tradiciju stranke Pirate pružanja transparentnih i razumljivih informacija kako novinarima tako i građanima.

Oni koje nadam se posebno predstavljati su oni koji su najviše zabrinuti za pravo na privatnost u svijetu sve većeg masovnog nadzora i za usmjeravanje EU u smjeru koji štiti svoje građane, umjesto 
dodatno pridonoseći takvom nadzoru.”

Mislite li da je mudro primiti više zemalja u Uniju?

“Dugoročno, apsolutno. No potrebno je razmisliti o tome kakav bi bio njihov utjecaj na europsku političku klimu, kao i na jedinstveno tržište. Ako, ili možda kada, Ukrajina pristupi EU, to bi bacilo poljoprivredno tržište, s odgovarajućim subvencijama, u potpuni nered, jer bi njihova izvanredna sposobnost proizvodnje žitarica nadmašila gotovo sve sadašnje proizvođače žitarica u EU.

Ako bi se, na primjer, Srbija pridružila, utjecaj bi se mogao najjače osjetiti u političkoj dimenziji, jer bi se vjerojatno svrstale uz Poljsku i Mađarsku, produbljujući ideološki rascjep koji se već formira 
između zemalja članica, rascjep koji već predstavlja prepreku sposobnosti EU-a da učinkovito djeluje.

Međutim, kada bi se izazovi kao što su ovi mogli prevladati, mislim da bi ljudima i sadašnjih zemalja članica i novih članica bilo puno bolje zajedno.”

Naš voditelj vladinih poslova, Zoltan Kesz, intervjuirao je kandidata Švedskih demokrata za Europski parlament. Razgovor je nastojao razumjeti njihove perspektive o budućnosti Europe, strategije koje preporučuju za rješavanje sadašnjih problema i njihov stav o važnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“U EU postoje pitanja nacionalnog suvereniteta, samoodređenja i neželjenih interesa EU u nacionalnim politikama. Granična i migracijska kriza i Frontex. Problemi s kriminalcima koji koriste Schengen kao način za kriminal preko državnih granica.”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću?

“Moja je vizija Europa koju na okupu drži naš interes za naše zajedničko tržište i naše zajedničke vrijednosti, ali koja se u isto vrijeme drži zajedno uz uzajamno poštovanje naših kulturnih razlika. Sjeverna Europa razlikuje se od središnje, zapadne, istočne i južne – ali smo također slični u određenim ključevima.”

 Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira?

“Trenutni moderni AI:-ovi koji se razvijaju i koji su trenutno u zeitgeistu u osnovi su jezični modeli. Mogu unijeti ogromne količine skupova podataka koji sadrže razne informacije, a zbog brojnih iteracija vrlo su dobri u pogađanju što određena osoba želi da ispljune. Međutim, to je u osnovi novi način guglanja i sažimanja informacija, ništa revolucionarniji od toga. Mislim da bi EU trebala biti vrlo oprezna u reguliranju novih tehnologija koje većina ljudi, a najmanje političari, niti ne razumiju. Kao takav, ne vidim trenutačni razlog da EU uopće posebno regulira korištenje umjetne inteligencije.”

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?  

“Da ostanemo osnovni: imamo koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini tako što neke proizvode, koji potječu izvan Unije, činimo jeftinijim za uvoz. To može biti potrošna roba namijenjena pojedincima ili može značiti da osnovna dobra koja su namijenjena proizvodnji imaju neki smisao. Međutim, naravno, može biti i složenije od ovoga.”

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Koje je, po vama, idealno rješenje?

„Energetska diversifikacija nije inherentno dobro sama po sebi, umjesto toga treba se usredotočiti na energetski neutralnu regulaciju (što znači da ne treba raditi protiv ili za bilo koju vrstu proizvodnje energije) i uklanjanje nepravednih regulacijskih prepreka za proizvodnju bez fosilnih goriva vrste proizvodnje energije poput nuklearne energije."

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Očito ovisi o konkretnom pitanju, ali općenito više u korist inovacija jer regulacija ima tendenciju zaostajanja i gušenja napretka u općem smislu. Međutim, postoji jasna potreba za regulacijom u nekim slučajevima, posebno kada određene tvrtke u osnovi steknu monopol na određene tehnologije i time što moraju regulirati njihovu regulaciju, one guše inovacije gurajući druge aktere na tržištu.”

Što brine vaše birače u vezi s Europskom unijom?

 “Švedski građani najviše su zabrinuti zbog kontinuirane federalizacije Europske unije i njezinog sve neželjenijeg interesa za nacionalne politike koje se očito ne tiču unutarnjeg tržišta EU-a, naše zajedničke granice ili borbe protiv europskog kriminala. EU se treba vratiti jedinstvenoj svrsi projekta slobodne trgovine u Europi, tako da europska gospodarstva, zajedno, imaju mišiće za savijanje prema većim svjetskim gospodarstvima.”

Mislite li da je mudro primiti više zemalja u Uniju?

“Nije inherentno dobro primati više zemalja u Uniju. Mislim da prvo treba postojati jasna kulturna veza s europskom poviješću i identitetom, a zemlja treba dijeliti te opće europske vrijednosti. Drugo, isti zahtjevi koji su postavljeni prethodnim državama članicama, poput ekonomske stabilnosti, dobre vladavine prava i tako dalje – moraju biti čvrsti i ne smiju se zanemariti za bilo koju zemlju koja se ni pod kojim okolnostima želi pridružiti uniji.”

Naš šef Vladinih poslova, Zoltan Kesz, obavio je intervju s kandidatom za Europski parlament iz njemačke Slobodne demokratske stranke. Rasprava je imala za cilj steći uvid u njihova stajališta o budućnosti Europe, pristupe koje predlažu za suočavanje s trenutnim izazovima i njihov stav o ključnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“Kada je riječ o ključnim izazovima vanjske i sigurnosne politike kao što je potpora Ukrajini i Izraelu, Europska unija ne govori jednoglasno. Demokracija i vladavina prava pod sve su većim pritiskom diljem Europe. Radikalne stranke široko su zastupljene u nacionalnim parlamentima iu nekim su slučajevima u porastu. Građani u EU opterećeni su privremeno visokom inflacijom, a javni proračuni višim kamatama i sve većim rashodima. Srednja poduzeća i industrija bore se s prekinutim opskrbnim lancima, rastućim cijenama sirovina i ukorijenjenim nedostatkom kvalificiranih radnika – također zbog demografskih razloga. Opskrba energijom u Europskoj uniji je poput patchwork jorgana i stoga nije otporna na krize niti učinkovita. Kada je riječ o vrhunskim tehnologijama koje su nužne za brzo prevladavanje kriza i za suverenu i budućnost okrenutu EU, Europa zaostaje u međunarodnoj konkurenciji. Osim ovih nacionalnih i europskih izazova, postoje i globalni: borba protiv neregularnih migracija i krijumčarskih skupina, borba protiv globalnog zatopljenja, sustavno natjecanje s autokracijama i diktaturama te obrana od kibernetičkih napada.”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću?

“Prvo: Europa mora postati jednostavnija. Za nas to također uključuje jačanje načela supsidijarnosti. Ljudi EU ne bi trebali povezivati s pretjeranom regulacijom ili zabranama, već s jednostavnim, brzim i razumljivim rješenjima za probleme našeg vremena.
Drugo: Europa mora postati jača. Građani moraju biti uvjereni da su europske granice sigurne, da su ilegalne migracije strogo spriječene, da su ljudi koji moraju napustiti zemlju brzo vraćeni u domovinu, da se vladavina prava dosljedno provodi posvuda u Europi i da je moćna europska vojska tu da zaštiti ljude i ljudi u slučaju vojne opasnosti europski interesi spremni za akciju.
Treće: Europa mora postati tržišna ekonomija. Naša gospodarska snaga odlučujući je faktor u sustavnom natjecanju s drugim regijama svijeta.“

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira?

“Želim učiniti EU žarišnom točkom za umjetnu inteligenciju koja služi životnim šansama ljudi umjesto da ih obespravljuje. Zato odbijam i želje za nadzorom i fantazije o pretjeranoj regulaciji. Zalažem se za nebirokratsku i praktičnu provedbu europske uredbe o umjetnoj inteligenciji koja omogućuje inovacije i štiti građanska prava. Zalažem se za načelo poštene upotrebe temeljeno na američkom modelu za podatke o obuci umjetne inteligencije. Želim ojačati konkurentnost europskog AI gospodarstva i omogućiti moderne modele monetizacije za nositelje prava. Također želim iskoristiti mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija (AI) u obrazovanju. AI aplikacije mogu podržati individualno učenje učenika kroz materijale za učenje po mjeri. AI također nudi priliku da se rasterete učitelji. Učenike treba naučiti kako kompetentno koristiti umjetnu inteligenciju što je ranije moguće kako bi ih pripremili za radni svijet koji je pod sve većim utjecajem umjetne inteligencije.”

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

“EU bi imala koristi od gospodarskog rasta, razmjene tehnologija i inovacija između ugovornih strana te ojačanih diplomatskih odnosa. Potrošači bi također imali koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini budući da trgovinski sporazumi proširuju izbor proizvoda i usluga za potrošače i smanjuju potrošačke cijene uklanjanjem ili smanjenjem carina i trgovinskih prepreka. Rast trgovine također može stvoriti radna mjesta u izvozno orijentiranim industrijama poput Njemačke.“

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Što je idealno rješenje, u vašem
mišljenje?

“Idealno rješenje je sama diversifikacija. Njemački solo napor protiv interesa naših europskih partnera u Sjevernom toku 1 i 2 bio je ozbiljna pogreška. Naš odgovor je zajednička vanjska energetska politika koja stvara energetska partnerstva s pouzdanim zemljama. Nuklearna fuzija nudi potencijal za proizvodnju energije na klimatski neutralan i siguran način u budućnosti. Želim stvoriti pravni okvir za nuklearnu fuziju pogodan za inovacije izvan nuklearnog zakona koji uzima u obzir manje rizike ove tehnologije. Vodik i sintetička goriva nude velike mogućnosti kao budući uređaji za pohranu energije. Alternativna goriva, poput e-goriva, trebala bi biti dopuštena i kao čisto gorivo i kao dodatak. Motori s izgaranjem sami po sebi nisu štetni za klimu, već njihov rad na fosilna goriva. Kako bismo flotu od preko jedne milijarde vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem diljem svijeta učinili klimatski prihvatljivijom, oslanjamo se na zamjenu fosilnih goriva sintetičkim gorivima i na predanost motorima s unutarnjim izgaranjem kao dijelu mobilnosti ljudi. Želimo učiniti motore s unutarnjim izgaranjem prihvatljivima za klimu, a ne ih zabraniti. U isto vrijeme želim ubrzati širenje infrastrukture i obnovljivih izvora energije. Nadalje, treba proširiti elektroenergetsku mrežu između država članica i stvoriti europsko unutarnje energetsko tržište.”

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Kao liberal mogu lako odgovoriti na ovo pitanje: želimo da Europa postane globalno središte za revolucionarne inovacije i vrhunske tehnologije. Inovacija povećava učinkovitost i fleksibilnost, promiče konkurenciju, osigurava kreativnost i dinamiku, dovodi do nižih troškova za tvrtke i izbjegava nepotrebnu birokraciju.”

Naš voditelj vladinih poslova, Zoltan Kesz, nedavno je intervjuirao kandidata za zastupnika u Europskom parlamentu iz Pokreta liberala (Litva) kako bi razumio njihovu perspektivu o budućnosti Europe, strategije koje preporučuju za rješavanje sadašnjih izazova i njihova mišljenja o ključnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“Konsolidacija i jedinstvo. Neke države se previše vraćaju nacionalnim interesima, nekim populističkim pristupima vraćanja granica itd. Ovo je povratak u 90-e. Ne u budućnost.”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću?

“Više liberalizacije tržišta, otvorena ekonomija. Zajednički proračun. Zajednička vojska. Jedinstvo. To je jedini put naprijed da Europa bude jaka i uspješna.”

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira?

“AI je fantastičan alat i naša je budućnost ako ga budemo mogli kontrolirati na pametan način koji neće naštetiti čovječanstvu. Međutim, društvo bi trebalo biti oprezno s umjetnom inteligencijom kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti i kriminalcima koji je koriste protiv društva.”

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

"Manje monopola, više slobodne trgovine, posao može rasti neoporezovan i donositi proizvode diljem Europe, gdje bi svaka država članica mogla od toga imati velike koristi."

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Koje je, po vama, idealno rješenje?

“Ideal je, po mom mišljenju, zdravorazumska kombinacija obnovljive energije i nuklearne energije. To je idealna slika na kraju. Budući da u bliskoj budućnosti nije moguće u potpunosti biti na obnovljivoj energiji, to se mora podijeliti na ekološki najprihvatljiviji i najučinkovitiji način.”

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Dajte prednost inovacijama. To je pokretački mehanizam za svjetliju budućnost i napredak čovječanstva.”

Što brine vaše birače u vezi s Europskom unijom?

“Geopolitička situacija u EU i sigurnost svake države. Rekao bih da su ovo teme koje najviše zabrinjavaju.”

Mislite li da je mudro primiti više zemalja u Uniju?

“Ne s trenutačnim kriterijima unosa. To se mora pregledati. EU je već ogromna s puno unutarnjih problema. Nove članice bit će prihvaćene s višim HDI-jem i ekonomijom – tako da bi to također donijelo dobrobiti cijeloj EU, a ne samo dobit od EU-a. U ovome mora postojati ravnoteža.“

.

Autor Bill Wirtz

Prema izvještava Euractiv, istraživanja pokazuju da glasači u Njemačkoj, Poljskoj i Francuskoj smatraju zabranu motora s unutarnjim izgaranjem (ICE) svojom najmanje omiljenom klimatskom politikom. Među 15.000 ispitanika, zabrana ICE-a svrstana je među najmanje poželjne klimatske politike, a slijede je porezi na CO₂ i cestarine, osim za električne automobile. Što je najvažnije, mjera također nailazi na ogromno odbijanje u glasačkim blokovima političkih stranaka koje je podržavaju na europskoj razini, uključujući "stranke lijevog centra kao što su njemački SPD, poljska Lewica i francuska Parti Socialiste".

Kako trenutno stoji, Europska unija donijela je zabranu motora s unutarnjim izgaranjem koja stupa na snagu 2035. godine, što znači da se od te godine ne smiju prodavati nova vozila. Međutim, zabrana je na reviziji 2026. i mogla bi se ponovno razmotriti ovisno o preferencijama zakonodavaca u toj fazi.

Anketa Consumer Champs za kandidate za izbore za Europski parlament u lipnju odražava ovo važno pitanje za individualnu mobilnost u pitanje 2 ankete. Samo oni kandidati koji se zalažu za smanjenje poreza na benzin na tom će pitanju dobiti 10 bodova. Povećanje poreza na benzin, promicanje električnih vozila ili kombinacija obojega neće im dodijeliti bodove.

Sustav bodovanja modela Consumer Choice Center u ovoj anketi predstavlja želje potrošača, od kojih će mnogi sudjelovati na nadolazećim europskim izborima u lipnju. Naše obrazloženje je sljedeće:

Potrošači trebaju biti pokretač tržišne ponude. Iako postoji potreba za održivim rješenjima, izravne zabrane proturječe izboru potrošača i nisu tehnološki neutralne. Vozila s ICE znatno su smanjila potrošnju goriva tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, što je izravan odgovor na potražnju potrošača za nižim operativnim troškovima upravljanja njihovim vozilima – to je učinilo više za ekološku održivost individualnog prijevoza nego vladine mjere. Oni potrošači koji odaberu električna vozila mogu slobodno to učiniti, ali ne bi trebali biti privilegirani u odnosu na druge potrošače, posebno zato što su njihova vozila često dostupnija kućanstvima s višim primanjima u usporedbi s tradicionalnim vozilima. S ekonomskog stajališta, EU bi također kaznila vlastitu proizvodnu industriju u korist tržišta u Aziji i Sjevernoj Americi.

Naš menadžer za vladine poslove, Zoltan Kesz, nedavno je intervjuirao kandidata za zastupnika u Europskom parlamentu iz Slobodne demokratske stranke Njemačke kako bi dobio uvid u njihovu viziju budućnosti Europe, njihova predložena rješenja za trenutne izazove i njihov stav o ključnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava? 

“EU se suočava sa značajnim izazovom u jačanju svog gospodarstva kako bi zadržala poduzeća i privukla ulaganja. Potrebne su hitne mjere, poput smanjenja birokracije i digitalizacije usluga. Sukob u Ukrajini remeti trgovinu i energiju, naglašavajući potrebu za zajedničkim strategijama za osiguranje energije, jačanje obrane i osiguranje ekonomske otpornosti. Unutarnja i vanjska sigurnost povezana je s ekonomskom stabilnošću, što zahtijeva mjere protiv ilegalne migracije i promicanje legalnih putova za potrebe radne snage. Koordinirani europski odgovor usmjeren na ekonomsku snagu, sigurnost i društvenu koheziju ključan je kroz ciljani rast, inovacije i mjere održivosti.”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću?

““U sljedećem desetljeću predviđam prosperitetnu Europu na čelu održivog razvoja i digitalnih inovacija. Moj cilj je konkurentno, dinamično i uključiva ekonomija, s naglaskom na uspješnu zelenu ekonomiju, visokokvalitetna radna mjesta i naprednu digitalnu infrastrukturu. Mir, sigurnost, sloboda i jednakost mogućnosti ključni su za promicanje individualne slobode i jednakih šansi za uspjeh. Ova vizija uključuje vrhunsko obrazovanje, pristup zdravstvenoj skrbi i prednosti digitalne transformacije. Općenito, moj cilj je kontinent koji blista ekonomskom snagom, održivošću i jedinstvom na svjetskoj pozornici, podržavajući demokratske vrijednosti unutarnje i vanjske, uvodeći inovacije uz zaštitu okoliša i dajući prioritet dobrobiti građana.““

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira?

“Umjetna inteligencija (AI) uskoro će odigrati transformativnu ulogu poticanjem inovacija i doprinosom poboljšanju učinkovitosti u različitim sektorima. Međutim, potraga za uravnoteženim pristupom regulaciji umjetne inteligencije ključna je kako bi se osiguralo da njezin razvoj i primjena budu u skladu s etičkim standardima, štite privatnost i ne stvaraju nove nejednakosti. Zalažem se za pametnu regulativu koja promiče inovacije uz postavljanje jasnih smjernica za etička pitanja, zaštitu podataka i sigurnost.”

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

„Sporazumi o slobodnoj trgovini Europi nude brojne prednosti, uključujući pristup novim tržištima, ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta. Oni također povećavaju konkurentnost europskih tvrtki osiguravajući pristup sirovinama i komponentama po konkurentnim cijenama. Međutim, bitno je da ovi sporazumi uključuju pravedne uvjete za sve strane i da ne potkopavaju ekološke i društvene standarde.”

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Koje je, po vama, idealno rješenje?

„Održiva opskrba energijom ključna je za europsku neovisnost i zaštitu okoliša. Moja vizija uključuje povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije poput vjetra, sunca i vodika te poboljšanje energetske učinkovitosti. Pametne mreže ključne su za fleksibilnu distribuciju obnovljive energije, smanjenje vanjske ovisnosti i povećanje energetske autonomije EU. Prepoznajući ulogu nuklearne energije, naglašavam poštivanje strogih sigurnosnih i ekoloških standarda za njezin pouzdan doprinos s niskim udjelom ugljika u održivoj energetskoj mješavini.”

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Inovacija i regulativa nisu suprotnosti, ali mogu ići ruku pod ruku. Inovacija je ključna za rješavanje mnogih izazova s kojima se suočavamo, dok je regulativa neophodna kako bi se osiguralo da nove tehnologije i poslovni modeli rade u najboljem interesu društva. Dobro promišljena regulativa može voditi i promicati inovacije uspostavljanjem jasnih okvira uz pružanje zaštite potrošača i pravednih tržišnih uvjeta.”

Što brine vaše birače u vezi s Europskom unijom?

“Glasači su prvenstveno zabrinuti za sigurnost, ekonomiju i migracije. Poboljšana suradnja, čvrsta obrambena strategija i sveobuhvatne mjere kibernetičke prijetnje ključni su za sigurnost građana – ekonomske brige usredotočene su na otvaranje radnih mjesta usred digitalizacije i strukturnih promjena. Prioriteti su poticanje inovacija, potpora malim i srednjim poduzećima i osiguravanje globalne konkurentnosti. Obrazovanje i cjeloživotno učenje ključni su za osposobljavanje radne snage za ekonomske promjene. Rješavanje problema uključuje reguliranu migracijsku politiku, uzimajući u obzir sigurnost granica i humanitarne obveze. Legalni i sigurni migracijski putovi moraju zadovoljiti ekonomske potrebe bez prekoračenja kapaciteta država članica. Nedostatak stambenog prostora pojačava društvenu nejednakost, posebno u urbanim područjima. Rješenja uključuju ulaganje u pristupačno stanovanje, promicanje inovativnog korištenja prostora i jačanje socijalnog stanovanja dok se bori protiv tržišnih špekulacija za široko rasprostranjen pristup primjerenom i pristupačnom stanovanju.”

Mislite li da je mudro primiti više zemalja u Uniju?

“Širenje EU-a može biti razumno ako nove članice dijele demokratske vrijednosti Unije, pridonose ekonomskoj snazi i spremne su usvojiti zakonodavstvo EU-a. Međutim, svaki proces proširenja treba pažljivo procijeniti kako bi se osiguralo da postojeće i potencijalne nove države članice mogu imati koristi od proširenja bez preopterećivanja institucionalnih kapaciteta EU-a.”

U političkom krajoliku koji se stalno razvija, izbori za Europski parlament imaju golemu težinu, određujući smjer politika koje izravno utječu na naše živote. Najvažnije je osigurati da kandidati za članove Europskog parlamenta budu usklađeni s vrijednostima usmjerenim na potrošače. Od trgovinske politike do digitalne slobode, održivosti do slobode potrošača, ova pitanja oblikuju naša svakodnevna iskustva i trebaju budne zagovornike u političkoj areni.

Ove je godine Consumer Choice Center pokrenuo inicijativu bez presedana – Consumer Champs kampanja. Ova kampanja nije samo još jedno istraživanje; to je svjetionik transparentnosti, koji nastoji razotkriti stajalište kandidata za europske zastupnike o ključnim pitanjima koja utječu na potrošače diljem Europske unije.

Zašto pratiti kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu o ključnim pitanjima?

• Trgovina: Trgovinske politike utječu na cijene i dostupnost robe i usluga. Razumijevanje položaja kandidata u slobodnoj i poštenoj trgovini osigurava potrošačima korist od konkurentnog tržišta bez ugrožavanja kvalitete.
• Digitalna sloboda: U današnjem digitalnom dobu, očuvanje sloboda na internetu je ključno. Stavovi kandidata o digitalnim pravima, privatnosti podataka i dostupnosti interneta iznimno su važni za zaštitu prava korisnika u kibernetičkom prostoru.
• Smanjenje štete od pušenja: Politike vezane uz duhan utječu na javno zdravlje. Stajališta kandidata o strategijama smanjenja štete mogla bi značajno utjecati na propise za minimiziranje štetnih učinaka konzumacije duhana.
• Inflacija i troškovi mobilnosti: Inflacija i sve veći troškovi mobilnosti izravno utječu na naše novčanike. Kandidati koji su posvećeni politikama suzbijanja inflacije i osiguravanja pristupačnih mogućnosti mobilnosti mogu smanjiti financijski teret potrošačima.
• Politike hrane i održivost: Potrošači traže održiv i zdrav izbor hrane. Kandidati za zastupnike u Europskom parlamentu koji podupiru politike koje promiču sigurnost hrane i održivost u prehrambenoj industriji snažno odjekuju kod modernih potrošača.
• Tehnološki neutralne energetske politike: Uz pomak prema održivoj energiji, potpora kandidata tehnološki neutralnim politikama može potaknuti inovacije, čineći čistu energiju pristupačnijom i pristupačnijom za potrošače.
• Sloboda potrošača: Podržavanje slobode potrošača osigurava pojedincima izbore i prava glede proizvoda, usluga i tržišta. Kandidati koji podržavaju politike usmjerene na potrošače potiču okruženje osnaživanja i zaštite potrošača.

Kampanja Consumer Champs: rasvjetljavanje obveza kandidata

Ova kampanja Consumer Choice Center je revolucionarni korak u poticanju transparentnosti i odgovornosti. Potičući kandidate da artikuliraju svoja stajališta o tim kritičnim pitanjima, kampanja osnažuje glasače da donose informirane odluke. Kampanja Consumer Champs bavi se ocjenjivanjem kandidata i isticanjem onih kojima su prava potrošača prioritet. Poredak proizašao iz ove inicijative služi biračima kao putokaz, nudeći uvid u političku pripadnost i opredjeljenje kandidata. Za kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu ključno je da se bore za prava potrošača, osiguravajući da politike osmišljene na europskoj razini daju prioritet potrebama i pravima građana. Kroz kampanju Consumer Champs, potrošači imaju glas u upravljanju smjerom politika koje izravno utječu na njihove živote.

Zaključno, ne može se precijeniti važnost praćenja stajališta kandidata za zastupnike u Europskom parlamentu o ovim hitnim pitanjima. Kampanja Consumer Champs služi kao svjetionik, pozivajući kandidate da budu transparentni, odgovorni i predani zaštiti prava potrošača diljem Europske unije. Kao potrošači, angažirajmo se, sudjelujmo i zahtijevajmo zastupljenost koja odražava naše brige i vrijednosti. Otkrijmo Potrošačke prvake koji daju prioritet našim pravima i oblikuju politike koje služe ljudima!

Dok se snalazimo u složenosti oblikovanja progresivne budućnosti usmjerene na potrošače, Consumer Choice Center je krenuo s revolucionarnom inicijativom, kampanjom Consumer Champs. Ova anketa nije samo popis pitanja; to je kompas koji nas vodi prema razumijevanju načina na koji kandidati za Europski parlament vide i pristupaju ključnim pitanjima koja utječu na naše živote. Udubimo se u ovaj upitnik—putokaz koji razotkriva perspektive potencijalnih zastupnika u Europskom parlamentu o hitnim područjima politike EU-a.

Ta pitanja značajno utječu na svakodnevni život, prava i dobrobit potrošača unutar EU-a. Razumijevanje perspektiva kandidata o ovim kritičnim pitanjima putem inicijativa kao što je upitnik Consumer Champs osnažuje glasače da izaberu predstavnike koji daju prioritet tim pitanjima i zagovaraju politike usklađene s interesima i dobrobiti potrošača. Kao potrošači, naši glasovi odzvanjaju glasačkom kutijom. Razumijevanje stajališta kandidata o tim vitalnim pitanjima kroz inicijative kao što je upitnik Consumer Champs pomaže nam u donošenju informiranih odluka, osiguravajući da naši predstavnici zagovaraju naše interese na europskoj razini.

Upitnik Consumer Champs nije samo anketa – on je katalizator transparentnosti, omogućava biračima da identificiraju zagovornike koji daju prioritet politikama usmjerenim na potrošače, oblikujući budućnost u kojoj su naše potrebe i vrijednosti na čelu donošenja odluka u EU.