Ova stranica predstavlja anketna pitanja, zajedno s detaljnim objašnjenjima za svaki odgovor i odgovarajućim dodijeljenim bodovima. Naš je cilj povećati jasnoću i za kandidate i za birače objašnjavajući zašto su odabrani odgovori najbliži izboru i slobodi potrošača u Europskoj uniji. Cilj nam je naglasiti prednosti politika koje su u skladu s ovim odgovorima za potrošače. Metodologija je uključivala jednostavnu anketu s višestrukim odabirom koja se bavi ključnim problemima europskih potrošača, uključujući inflaciju, troškove mobilnosti, inovacije, održivost opskrbe hranom, slobodu potrošača, politike smanjenja štete, digitalnu slobodu i trgovinu.
P1:
Kako bismo postigli klimatske ciljeve EU-a za 2030., morat ćemo dosegnuti 100% ugljično neutralne izvore energije. Kako bi to trebalo postići?
A
Državne subvencije
0
Bodovi
B
Privatna ulaganja europskih tvrtki
5
Bodovi
C
Privatne investicije iz stranih zemalja
5
Bodovi
D
I B i C
10
Bodovi
Ključno je razmotriti najučinkovitiji pristup za postizanje klimatskih ciljeva EU-a za 2030. o postizanju 100% izvora energije neutralnih po ugljiku. Zagovornik izbora potrošača priznao bi da su poticanje konkurencije i prihvaćanje slobodnog tržišta ključni za osiguranje obilja i pristupačnosti u životima potrošača. Kandidati koji su odabrali "A-državne podružnice" nisu dobili bodove za ovo pitanje jer su poduzeća u državnom vlasništvu obično manje učinkovita, opterećena birokracijom i često isporučuju proizvode i usluge ispod standarda po višim cijenama. Štoviše, ti subjekti u državnom vlasništvu oslanjaju se na novac poreznih obveznika, pridonoseći neučinkovitosti i namećući dodatna financijska opterećenja potrošačima kroz oporezivanje.
Optimalan put prema postizanju 100% ugljično neutralnih izvora energije leži u privatnom ulaganju. Kandidati koji su odabrali "B-Privatna ulaganja iz europskih tvrtki" ili "C-Privatna ulaganja iz stranih zemalja" zaradili su 5 bodova za svoje odgovore. Ipak, najpohvalniji odgovor je "D-I B i C", koji je skupio 10 bodova. Ova ocjena naglašava važnost kombiniranja privatnih ulaganja europskih i stranih subjekata kao najodrživije strategije za ostvarenje ambicioznih klimatskih ciljeva do 2030.
Q2:
Kako bi se postigli klimatski ciljevi EU-a za 2030. i održala pristupačnost s obzirom na cijenu benzina, institucije EU-a trebale bi prisiliti države članice na:
A
Niži porezi na benzin
10
Bodovi
B
Povećajte poreze na benzin
0
Bodovi
C
Promovirajte električna vozila
0
Bodovi
D
I B i C
0
Bodovi
Iz perspektive potrošačkog izbora i slobode potrošača, ključno je razmotriti utjecaj politika na kupovnu moć pojedinaca i slobodu izbora. Porezi na benzin izravno utječu na cijenu goriva, što zauzvrat utječe na sposobnost potrošača da si priušte prijevoz i drugu robu i usluge koje ovise o cijeni goriva. Smanjenje poreza na benzin usklađeno je s načelima izbora potrošača dopuštajući pojedincima da odlučuju na temelju svojih preferencija i ekonomskih okolnosti. Promiče pristupačnost smanjenjem financijskog opterećenja potrošača, posebno onih s nižim prihodima koji mogu biti nerazmjerno pogođeni višim troškovima goriva. Osim toga, niži porezi stvaraju konkurentno tržišno okruženje u kojem potrošači mogu birati između različitih načina prijevoza, uključujući vozila na benzinski pogon i alternative kao što su električna vozila.
Kandidati koji su odabrali “A. Niži porezi na benzin” prepoznaju važnost balansiranja ekoloških ciljeva s dostupnošću potrošača i slobodom izbora. Kreatori politike mogu poticati pravedniju i održiviju energetsku tranziciju davanjem prioriteta mjerama koje minimaliziraju ekonomski pritisak na potrošače, a istovremeno unapređuju klimatske ciljeve.
Q3:
Koju bi tehnologiju države članice EU trebale promicati za promicanje dostupnosti i održivosti energije?
A
Nuklearna
5
Bodovi
B
Vodik
0
Bodovi
C
Vjetar i sunce
0
Bodovi
D
Sve od navedenog
10
Bodovi
Promicanje različitih energetskih tehnologija nudi pojedincima više mogućnosti i fleksibilnosti u zadovoljavanju njihovih energetskih potreba uz zadržavanje pristupačnosti i održivosti.
Odabirom “D. Sve gore navedeno” potvrđuje važnost razmatranja više putova za postizanje pristupačnosti i održivosti energije. Nuklearna energija osigurava pouzdan izvor električne energije s niskim udjelom ugljika, nudi stabilnost energetske mreže i smanjuje emisije stakleničkih plinova. Vodikova tehnologija pruža potencijalna rješenja za skladištenje i transport energije, pridonoseći naporima za dekarbonizaciju. Energija vjetra i sunca predstavljaju obnovljive izvore energije koji mogu pomoći u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i umanjiti utjecaje na okoliš. Promicanjem ovih tehnologija države članice EU-a osnažuju potrošače da donose informirane izbore na temelju svojih preferencija, potreba i lokalnih uvjeta. Ovaj pristup potiče konkurenciju i inovacije u energetskom sektoru, smanjujući troškove i unapređujući tehnološki razvoj. Osim toga, raznolika mješavina energije povećava energetsku sigurnost smanjujući ovisnost o bilo kojem pojedinačnom izvoru energije ili tehnologiji.
Q4:
Što bi trebao biti cilj sporazuma o slobodnoj trgovini EU?
A
Sigurnost hrane
0
Bodovi
B
Ljudska prava
0
Bodovi
C
Sveukupni ekonomski prosperitet
10
Bodovi
D
Prava iz rada
0
Bodovi
Iz perspektive potrošačkog izbora i slobode potrošača, primarni cilj sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a trebao bi biti povećanje ukupnog gospodarskog prosperiteta. Sporazumi o slobodnoj trgovini olakšavaju razmjenu roba i usluga između zemalja, potičući konkurenciju, inovacije i učinkovitost tržišta, što u konačnici koristi potrošačima nudeći im veći izbor visokokvalitetnih proizvoda po konkurentnim cijenama.
Odabirom "C. Sveukupni ekonomski prosperitet” prepoznaje temeljnu ulogu slobodne trgovine u promicanju dobrobiti i izbora potrošača. Smanjenjem trgovinskih prepreka i promicanjem poštenog tržišnog natjecanja, sporazumi o slobodnoj trgovini potrošačima omogućuju pristup širem rasponu roba i usluga, uključujući one proizvedene učinkovitije u inozemstvu. To potiče gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i viši životni standard za potrošače diljem EU-a.
Q5:
Što bi trebao biti krajnji cilj digitalne politike EU?
A
Promicanje inovacija
10
Bodovi
B
Stvaranje više europskih tvrtki
0
Bodovi
C
Zaštitite podatke i sigurnost korisnika
5
Bodovi
D
Obranite se od strane konkurencije
0
Bodovi
Krajnji cilj digitalne politike EU trebao bi biti promicanje inovacija. Inovacije pokreću tehnološki napredak, potiču konkurenciju i proširuju izbor potrošača uvođenjem novih proizvoda, usluga i poslovnih modela.
Odabirom "A. Promicanje inovacija” prepoznaje transformativni potencijal digitalnih tehnologija za poboljšanje života potrošača i jačanje gospodarskog rasta. Poticanjem okruženja pogodnog za inovacije, digitalna politika EU-a može potaknuti poduzetništvo, ulaganja i razvoj najsuvremenijih tehnologija koje koriste potrošačima u različitim sektorima, uključujući zdravstvo, obrazovanje i zabavu. Davanje prioriteta inovacijama osigurava da digitalna politika EU-a maksimalno povećava dobrobit potrošača poticanjem tehnološkog napretka i širenjem raspona izbora dostupnih potrošačima na digitalnom tržištu.
P6:
Kako bi postigle ciljeve Plana EU za pobjedu protiv raka, države članice EU trebale bi promicati nove tehnologije koje smanjuju štetu, kao što su vaping, uređaji koji griju bez opeklina i nikotinske vrećice
A
Potpuno se slažem
10
Bodovi
B
Slažem se
5
Bodovi
C
Ne slažem se
0
Bodovi
D
Uopće se ne slažem
0
Bodovi
Promicanje novih tehnologija za smanjenje štete usklađeno je s ciljem Plana EU-a za pobjedu protiv raka nudeći potrošačima alternativne mogućnosti tradicionalnim duhanskim proizvodima. Te tehnologije, kao što su vaping, uređaji za zagrijavanje bez opeklina i nikotinske vrećice, pokazale su potencijal za smanjenje štete povezane s pušenjem pružanjem sigurnijih alternativa.
Odabirom "A. U potpunosti se slažem” priznaje važnost osnaživanja potrošača informacijama i izborima za poboljšanje njihovih zdravstvenih ishoda. Promicanjem tehnologija koje smanjuju štetu, zemlje članice EU-a mogu podržati pušače koji žele prestati pušiti ili smanjiti konzumaciju duhana, a istovremeno umanjiti štetne učinke pušenja na zdravlje. Davanje prioriteta ovim tehnologijama u skladu je sa slobodom potrošača pružajući pušačima održive alternative i podržavajući njihovu autonomiju u donošenju informiranih odluka o svom zdravlju.
P7:
Kako bi smanjile inflaciju, europske institucije trebale bi promicati više javnih fondova poput EU fonda za oporavak ?
A
Potpuno se slažem
0
Bodovi
B
Slažem se
0
Bodovi
C
Ne slažem se
5
Bodovi
D
Uopće se ne slažem
10
Bodovi
Promicanje većeg broja javnih fondova kao što je Fond EU za oporavak za smanjenje inflacije može biti neučinkovito i moglo bi potencijalno pogoršati inflatorne pritiske. Ubrizgavanje velikih iznosa javnih sredstava u gospodarstvo može dovesti do povećane državne potrošnje, što može potaknuti inflaciju poticanjem potražnje bez odgovarajućeg povećanja ponude dobara i usluga.
Odabirom “D. Uopće se ne slažem” odražava razumijevanje mogućih posljedica ekspanzivne fiskalne politike na inflaciju i kupovnu moć potrošača. Umjesto da se oslanjaju isključivo na javna sredstva, europske institucije trebale bi dati prioritet mjerama koje promiču stabilnost cijena, kao što su razborita monetarna politika i strukturne reforme za povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Odbijanjem promicanja dodatnih javnih sredstava za smanjenje inflacije, kreatori politike mogu dati prioritet mjerama koje podržavaju dugoročnu financijsku stabilnost i štite potrošače od štetnih učinaka rasta cijena.
P8:
Unutarnje jedinstveno tržište Europske unije imalo je pozitivan učinak na promicanje slobode potrošača
A
Potpuno se slažem
10
Bodovi
B
Slažem se
5
Bodovi
C
Ne slažem se
0
Bodovi
D
Uopće se ne slažem
0
Bodovi
Unutarnje jedinstveno tržište Europske unije odigralo je ključnu ulogu u promicanju slobode potrošača uklanjanjem trgovinskih prepreka, jačanjem konkurencije i širenjem izbora potrošača u državama članicama.
Odabirom "A. U potpunosti se slažem” priznaje transformativni učinak jedinstvenog tržišta na dobrobit potrošača. Olakšavanjem slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi, jedinstveno tržište stvorilo je integriranije i dinamičnije gospodarsko okruženje u kojem potrošači imaju bolji pristup različitim proizvodima i uslugama po konkurentnim cijenama. Poticanjem tržišnog natjecanja i inovacija, jedinstveno tržište potaknulo je poboljšanja u kvaliteti proizvoda, dostupnosti i zaštiti prava potrošača, čime se povećala sloboda potrošača unutar EU-a.
P9:
Cilj jedinstvenog unutarnjeg jedinstvenog tržišta EU trebao bi biti otvoreno natjecanje preko granica država članica
A
Potpuno se slažem
10
Bodovi
B
Slažem se
5
Bodovi
C
Ne slažem se
0
Bodovi
D
Uopće se ne slažem
0
Bodovi
Otvoreno natjecanje preko granica država članica trebalo bi biti primarni cilj unutarnjeg jedinstvenog tržišta EU-a. Uklanjanje prepreka trgovini i poticanje jednakih uvjeta za poduzeća diljem EU-a promiču tržišno natjecanje, inovacije i dobrobit potrošača.
Odabirom "A. U potpunosti se slažem” odražava predanost slobodnom tržišnom natjecanju i izboru potrošača. Osiguravajući da se poduzeća mogu slobodno i pošteno natjecati preko granica, unutarnje jedinstveno tržište EU-a maksimizira koristi za potrošače nudeći sveobuhvatniju ponudu dobara i usluga po konkurentnim cijenama. Promicanjem okruženja u kojem poduzeća mogu napredovati, a potrošači mogu pristupiti najboljim proizvodima i uslugama diljem EU-a, kreatori politika mogu ojačati povjerenje potrošača u jedinstveno tržište i potaknuti gospodarski rast i prosperitet.
P10:
Kako bi promicale sigurnost i dostupnost hrane, institucije EU trebale bi
A
Legalizirati GMO
10
Bodovi
B
Promicati organsku poljoprivredu
0
Bodovi
C
Smanjite subvencije za poljoprivredu
5
Bodovi
D
Zabraniti pesticide
0
Bodovi
Legalizacija GMO-a može pridonijeti promicanju sigurnosti hrane i pristupačnosti povećanjem poljoprivredne produktivnosti, povećanjem otpornosti usjeva na okolišne stresore i smanjenjem troškova proizvodnje.
Odabirom "A. Legalizacija GMO-a” priznaje potencijalne prednosti biotehnologije u rješavanju izazova sigurnosti hrane. GMO imaju potencijal povećati prinose usjeva, poboljšati nutritivni sadržaj i smanjiti potrebu za kemijskim pesticidima i gnojivima, čime smanjuju troškove proizvodnje i pridonose pristupačnijim cijenama hrane za potrošače. Prihvaćanjem inovacija u poljoprivredi, institucije EU-a mogu podržati izbor potrošača i promicati prakse održive proizvodnje hrane koje povećavaju sigurnost hrane i pristupačnost.
P11:
Kako bi bila spremna za sljedeću globalnu pandemiju, EU bi trebala
A
Promicanje i zaštita prava intelektualnog vlasništva
10
Bodovi
B
Skratiti trajanje patentne zaštite lijekova
0
Bodovi
C
Zalagati se za jedinstvenu cijenu svakog lijeka u cijeloj EU
0
Bodovi
D
Stvoriti zajednički europski zdravstveni sustav
0
Bodovi
Iz perspektive potrošačkog izbora i slobode potrošača, promicanje i zaštita prava intelektualnog vlasništva ključno je za poticanje inovacija i osiguravanje pravovremenog pristupa medicinskim tretmanima i tehnologijama koji spašavaju život tijekom globalnih pandemija.
Odabirom "A. Promicanje i zaštita prava intelektualnog vlasništva” priznaje ključnu ulogu intelektualnog vlasništva u pokretanju medicinskih inovacija i istraživanja. Jaka zaštita intelektualnog vlasništva potiče farmaceutske tvrtke i istraživače da ulažu u razvoj cjepiva, tretmana i dijagnostičkih alata, koji su ključni za borbu protiv novonastalih zaraznih bolesti i zaštitu javnog zdravlja. Očuvanjem intelektualnog vlasništva EU može osigurati da inovatori budu nagrađeni za svoj doprinos i da potrošači imaju pristup sigurnim, učinkovitim i inovativnim rješenjima zdravstvene skrbi kada se suoče s budućim pandemijama.