Naš menadžer za vladine poslove, Zoltan Kesz, nedavno je intervjuirao kandidata za zastupnika u Europskom parlamentu iz Kršćansko-demokratske unije Njemačke kako bi razumio njihovu perspektivu o budućnosti Europe, strategije koje preporučuju za rješavanje sadašnjih izazova i njihova mišljenja o ključnim političkim pitanjima.

Koji su najveći izazovi s kojima se EU trenutno suočava?

“Najveći izazovi uključuju sljedeće: 

(1) Postignite konsenzus o reformi EU-a kako biste je uspostavili kao snažnu europsku svjetsku silu u odnosu na druge globalne sile sa stvarnom obrambenom i sigurnosnom unijom (vidi (2) u nastavku) i kao još snažnije konkurentno i inovativno tržišno gospodarstvo potaknuti stvarnim interesom EU-a, a ne nacionalnim interesima 

(2) Značajno ojačati europski obrambeni, sigurnosni i vojni kapacitet za zaštitu svih građana EU-a 

(3) Veliki broj izbjeglica pristiže u EU  

(4) Prijetnja demokraciji od strane ekstremističkih stranaka i pokreta u EU (5) Kibernetički napadi  

(6) Nedostatak kvalificirane radne snage 

(7) Demografski razvoj u EU  

(8) Klimatske promjene 

(9) Birokracija 

(10) Lažne vijesti 

(11) Nejednakost ljudi unutar EU ali i globalno 

(12) Smanjena međunarodna suradnja u kombinaciji s povećanim nacionalizmom.”

Koja je vaša vizija Europe u narednom desetljeću? 

“a. EU je uspostavljena kao snažna europska svjetska sila koju druge globalne sile poštuju kao primarnog predstavnika Europe 

EU je uspostavljena kao jaka Europska svjetska sila koja predstavlja jedan glas svojih država članica u odnosu na Rusiju, Kinu, SAD, Tursku i druge svjetske sile. U tu je svrhu važno uspostaviti pravu europsku obrambenu i sigurnosnu uniju. Nadalje zahtijeva da se odluke EU-a o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici donose kvalificiranom većinom – umjesto jednoglasno, vojne sposobnosti država članica EU-a znatno su ojačane, a EU ima povjerenika za obranu. 

EU uspostavlja svoje vlastitu digitalnu infrastrukturu te osigurava pristup EU-a sigurnim, pristupačnim i održivim opskrba kritičnim sirovinama, čipovima i baterijama uz smanjenu ovisnost o trećim zemljama (tj. zemljama izvan EU).  

Da bi je druge globalne sile poštovale, EU je a snažno, konkurentno ekonomsko tržište s atraktivnim uvjetima za industriju, tvrtke, start-upove, znanost i investitore te s a klima inovacija, modernizacije i digitalizacije, temeljena na konceptu socijalnog tržišnog gospodarstva, i znatno smanjena birokracija. 

EU je uzor u cijelom svijetu učinkovito postizanje ciljeva zaštite klime, temeljen na tehnološkim inovacijama i konceptu socijalnog tržišnog gospodarstva. 

EU učinkovito štiti svoje granice sa snažnim mandatom tijela EU Frontexa i doprinosima svih 27 država članica, te definira i učinkovito provodi zajedničke migracijske politike  poštujući ljudska prava i na temelju vlastitih interesa i potreba. 

b. Značajno ojačani demokratski elementi u EU 

Ruku pod ruku s uspostavom EU kao europske svjetske sile (vidi a. gore), 'unutarnja demokratizacija' EU je značajno ojačana. To posebice uključuje snažniju ulogu Europskog parlamenta u imenovanju komisije, uključujući njezina predsjednika, veću zakonodavnu ovlast suodlučivanja i potpuno pravo na pravnu inicijativu. Osim toga, smanjuje se broj članova povjerenstva (npr. 15 povjerenika). Njih više ne bi trebale predlagati nacionalne vlade, već bi ih trebao imenovati imenovani predsjednik Komisije, a zatim odobriti i Vijeće i Parlament.

Kako bi se njegovala politika EU-a u istinskom interesu EU-a, izborni sustav za Europski parlament dopunjen je elementima transnacionalnih stranačkih lista. Na izborima za Europski parlament za deset godina izborna kampanja kandidata za Europski parlament vodi se (djelomično) kao prekogranična kampanja na razini cijele EU koja uključuje sve građane EU, a ne fokusira se samo na državu članicu kojoj kandidat pripada. U tu bi svrhu suvremena uporaba digitalizacije i modernih prevoditeljskih alata koje EU osigurava svim kandidatima trebala biti dio potpore EU-a takvoj izbornoj kampanji u cijeloj EU. 

Ove tri točke kao dio reforme EU-a u sljedećem EU konventu podržat će da se odluke EU-a donose srednjoročno u pravom duhu EU-a, vidi točku c. ispod. 

c. Politika EU-a u usklađenim/integriranim područjima vođena je istinskim interesima EU-a, a ne nacionalnim interesima 

Odluke EU-a u područjima koja su usklađena/integrirana donose se u duhu a pravi interes EU nego da bude kompromis nacionalnih interesa. 

Građani EU žive prema “europski način života“. Središnje vrijednosti uključuju ljudsko dostojanstvo, mir i slobodu, demokraciju, ljudska prava, jednakost, vladavinu prava te društvenu i ekološku odgovornost. 

Tamo su EU sveučilišta u područjima koja je 'harmonizirao' EU, kao što je nadzor banaka ESB-a, monetarna politika ESB-a, sanacija kreditnih institucija, pravo tržišnog natjecanja te suzbijanje pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma. Obrazovni sustav i dalje ostaje nadležnost država članica. 

70 % građana EU tečno govori najmanje 2 jezika EU, a 50%, iposluju 3 jezika EU. To je cilj svih građana EU-a bez obzira na njihov stupanj obrazovanja i žive li u velikim gradovima ili na selu. 

d. Jasnija raspodjela zadataka između EU i nacionalne razine radi jasnoće 

Područja od nadležnosti EU u odnosu na države članice su jasnije definirane radi transparentnosti za građane EU-a i donositelje odluka s ciljem osiguravanja zajedničkog razumijevanja i povjerenja svih građana EU-a kao i država članica EU-a. 

Važno je da se EU poštuje nacionalne posebnosti, tradiciju i obilježja država članica, poput vjerskih praznika i regionalnih proizvoda. U tu svrhu Europski odbor regija treba ojačati u sljedećoj reformi EU-a. 

Osim toga, načelo supsidijarnosti treba promatrati, tj. mora postojati jasna korist i dodana vrijednost za građane EU-a ako EU, a ne države članice poduzmu mjere, na primjer zbog opsega i učinaka predložene radnje.“

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti? Što mislite o tome da se to regulira? 

“AI nudi velike mogućnosti kao što su povećanje učinkovitosti, dosljednost u rezultatima i zamjena ručnog rada radne snage, posebice u vremenima nedostatka kvalificirane radne snage na svim razinama. Ono što je važno je pobrinuti se da ljudska bića, odnosno ljudi, donose ključne odluke i pomno pratiti razvoj i korištenje AI.  

Podržavam ograničenu regulaciju umjetne inteligencije ako se utvrde konkretni rizici (npr. kršenja ljudskih prava). U suprotnom, razvoj i korištenje umjetne inteligencije trebalo bi prepustiti korisnicima kako bi se omogućila inovacija i natjecanje bez pretjeranog opterećivanja birokracije. Molimo pogledajte i moj odgovor u 6.“

Kakvu korist Europa ima od sporazuma o slobodnoj trgovini?

“U 2023. EU-27 izvezlo je robu u vrijednosti od oko 2,55 trilijuna eura. Sporazumi o slobodnoj trgovini smanjuju i uklanjaju carine i pomažu u rješavanju prepreka iza granica koje bi inače ometale protok robe i usluga. Potiče strana ulaganja, promiče regionalnu ekonomiju i integraciju te gradi zajedničke pristupe među partnerima u sporazumu o slobodnoj trgovini. Generalno govoreći, vjerujem u to Sporazumi o slobodnoj trgovini podržavaju gospodarstvo i bogatstvo uključenih zemalja i koriste potrošačima. 

Osim toga, sporazumi o slobodnoj trgovini također mogu biti alat za poticanje tekućih domaćih reformi, liberalizacije trgovine i zaštite klime te za poticanje ljudska prava u zemljama potpisnicama FTA.“

Mnogi političari govore o energetskoj diversifikaciji. Koje je, po vama, idealno rješenje? 

“Po mom mišljenju, cilj energetske politike trebao bi biti (i) osigurati pouzdanu i pristupačnu energiju za ljude i industriju, (ii) podržati EU kao snažno gospodarsko tržište s atraktivnim uvjetima za industriju, novoosnovana poduzeća i druge ulagače te (iii) postići klimatsku neutralnost unutar EU do 2050. 

Što je više moguće, obnovljivi izvori energije trebali bi se povećati i trebali bi igrati važnu ulogu. No, s obzirom da energija sunca i vjetra – koja čini cca. 75 posto obnovljive energije u Njemačka – ovise o prirodi i čimbenicima koji se ne mogu kontrolirati, postoji potreba biti dovoljne druge vrste za opskrbu energijom u fazama sa slabim suncem i vjetrom (mješavina energije).  

Prvo, kako bi se omogućio tako širok energetski miks, s obzirom na to da trenutno ne postoji rješenje, mislim da je ključno omogućiti korištenje i istraživanje u odnosu na sve dostupne tehnologije, uključujući fotonaponsku energiju, energiju vjetra, geotermalnu energiju, hidroenergiju, tekućinu i čvrstu biomasu kao i nuklearnu energiju i inovativne nuklearne tehnologije poput nuklearne fuzije. Konkretno, mislim da bi se zabrana motora s unutarnjim izgaranjem (Verbrennermotor) na razini EU-a trebala ponovno razmotriti i povući, posebice kako bi se omogućila uporaba e-goriva, s obzirom na uspješne pilot studije u tom pogledu. 

Drugo, u sljedeće 2-3 godine za EU je važno uspostaviti punopravnu energetsku uniju unutar EU. To zahtijeva blisku suradnju između država članica kako bi se proširila prekogranična infrastruktura i mreža cjevovoda za transport energije, npr. vodika, te uspostavilo više energetskih partnerstava s pouzdanim partnerima. Osim toga, u određenim je područjima korisno imati mogućnost korištenja više od samo jednog oblika energije kako bi se mogli prilagoditi kretanjima na tržištu, primjerice u kućanstvima s fotonaponskim i toplinskim pumpama ili u hibridnim automobilima, ovisno o tome je li to je razumno u smislu troškova i ovisno o budućem tehnološkom razvoju.“

Koja vam je draža i zašto? Inovacija vs regulativa?

“Više volim a kombinacija regulacije i inovacije, ovisno o području o kojem se radi.  

Uredba može biti korisna ako se (i) utvrde konkretni rizici ili problemi ili (ii) u kontekstu EU-a, ako postoji potreba za uspostavljanjem osnovnog zajedničkog razumijevanja država članica EU-a kako bi se osiguralo povjerenje, izbjegli nesporazumi i podržala razina igralište. 

Generalno govoreći, država nije bolji gospodar. Više vjerujem u stručnost industrije i privatnog sektora. Stoga, osim ako ne postoji dobar razlog koji opravdava reguliranje područja, vjerujem da su načela visoke razine u regulaciji, ako su uopće potrebna, dovoljna da ostave više prostora za inovacije i kreativnost industrije, znanosti i novoosnovanih poduzeća, što mislim da daje bolje rezultate. Osim toga, potrebno je izbjegavati nepotrebnu birokraciju. “

Što brine vaše birače u vezi s Europskom unijom? 

“Ključni problemi uključuju sljedeće: 

• EU ide predaleko u nacionalne nadležnosti bez dovoljnog uzimanja u obzir nacionalnih posebnosti i povijesnog razvoja. 

• Donošenje odluka u EU je sporo i nije uvijek učinkovito. 

• Nedostatak proporcionalnosti i previše birokracije u regulativi EU. 

• Nedostatak usklađenosti i provedbe vladavine prava u nekim državama članicama. • Čini se da je bogatstvo po kućanstvu u nekim zemljama EU-a koje značajno pridonose proračunu EU-a niže nego u nekim drugim zemljama EU-a koje imaju značajne koristi od proračuna EU-a i EU-a programa. Neki ljudi ovu situaciju doživljavaju nepravednom. 

• Ne poštuju sve države članice pakt o stabilnosti i rastu, a da Komisija nije poduzela dovoljno koraka da to osigura.”

Mislite li da je mudro primiti više zemalja u Uniju?

“Mislim da je mudar politički i strateški cilj da se zemlje Balkana pridruže EU, s obzirom na njen geografski položaj. Ipak, po mom mišljenju, prije nego što zemlje mogu pristupiti EU-u, moraju biti ispunjena sljedeća dva osnovna uvjeta: 

a. The zemlja u potpunosti ispunjava kriterije za ulazak u EU. 

b. The EU treba reformirati prije pristupanja novih članica EU. Inače, s trenutnim institucionalnim ustrojem, ako se više zemalja pridruži, današnje složeno donošenje odluka postaje još kompliciranije, s rizikom smanjene sposobnosti djelovanja EU-a. 

Oba kriterija vrijede i za zemlje zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju.“